Životi zapadnjaka koji se bavi yogom i zapadnjaka koji se ne bavi yogom nisu previše različiti. Kako to mogu znati? Vrlo jednostavno, sam se bavim yogom već dugo godina i svaku put kad dođem među ljude koje ne poznajem trebam ponovno objasniti zašto se u određenim trenucima ponašam drugačije od okoline.

Koji su to trenuci?

1. Prehrana bez mesa, jaja, gljiva, luka i češnjaka.
2. Ne pušenju, ne ispijanju alkohola i ne konzumaciji droga.

Tada obično objasnim da je hrana puno više od goriva; hrana je i građevinski materijal od kojeg su nam izgrađene sve stanice u organizmu. Kako svaka stanica ljudskog organizma ima svoju mikro svjesnost i mikro um, značajno je za svakog meditanta da su stanice izgrađene od suptilnog materijala koji potiče meditativne procese. Što se opijata tiče, meditacija ima jasne i prepoznate efekte i nije dobro da se ulazi u meditaciju pod utjecajem opijata. Opijati nikako nisu dobro za meditanta jer se um tijekom meditacije širi i svjesnost produbljuje. Opijati imaju utjecaj na um i mogu izazvati različite senzacije, no utječu na rad žlijezda sa unutarnjim lučenjem i tako ometaju proces meditacije.

To su jedina dva trenutka koja vrlo brzo i nedvosmisleno pokažu da je moj životni stil unekoliko različit od životnog stila prosječnog zapadnjaka. Sve ostalo što radim drugačije od okoline odvija se nasamo i/ili u mome umu.

Ok, okolini sam objasnio zašto neke stvari radim drugačije, no je li to sve? Ne, to nije sve. Život yogija je najlakše usporediti sa životom sportaša. Da bi imao što bolje rezultate, čovjek koji se bavi sportom treba redovito trenirati, paziti što jede, dovoljno odmarati. I poznavati svoje tijelo dovoljno dobro da može reagirati na promjene.

Slično tome, yogi:

1. Redovito meditira, najčešće ujutro i navečer.
2. Redovito fizički vježba.
3. Hrani se sattvik (suptilnom) prehranom.
4. Usvaja higijenske navike koje pomažu meditaciji.

U principu, yogi redovito ponavlja set aktivnosti koje na duge staze bitno poboljšavaju ukupnu kvalitetu života čovjeka.

kući